Ovo je trenutak kad su lideri EU-a shvatili da Europa mora ići sama: "To je šok-terapija!"

I premda se ovaj hitni summit, sazvan kao odgovor na prijetnje Donalda Trumpa da će zauzeti Grenland, pretvorio u nešto znatno manje dramatično jer se američki predsjednik povukao svega 24 sata ranije, tiha spoznaja da je Europa prešla svoj poslijeratni rubikon bila je, ako je išta, još upečatljivija upravo zbog toga, piše Politico.

Nova surova stvarnost

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz, dvojica najmoćnijih čelnika EU-a koji se u posljednje vrijeme nisu slagali, bili su ujedinjeni u upozorenju da je transatlantska kriza gurnula Uniju u surovu novu stvarnost, onu u kojoj mora prihvatiti neovisnost.

"Znamo da moramo djelovati kao neovisna Europa", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen novinarima na kraju petosatnog sastanka.

I dok, za razliku od nedavnih summita EU-a, nije bilo lupanja šakom o stol, svađa pa čak ni odluka koje bi trebalo donijeti, okupljanje je tiho signaliziralo prešutno razumijevanje, prema riječima četvorice diplomata EU-a i jednog dužnosnika upoznatog s raspravama čelnika, da je došlo do sudbonosnog raskida između starog poretka i novog, načina na koji je Zapad funkcionirao od Drugog svjetskog rata i onoga što slijedi.

"Ovo je naš Rubikon"

Dok se mentalni zaokret prema neovisnosti razvijao godinama, još otkako se Trump prvi put uselio u Bijelu kuću 2017., njegove presedanske prijetnje Grenlandu djelovale su kao iznenadno upozorenje, prisilivši čelnike da poduzmu korake koji bi još prije nekoliko mjeseci bili nezamislivi, rekli su.

"Ovo je naš "Rubikon" trenutak", rekao je za Politico diplomat EU-a iz zemlje na istočnom krilu, upoznat s raspravama čelnika. "To je šok-terapija. Europa se ne može vratiti na staro. Oni to govore već danima." Kako bi taj novi put trebao izgledati, kao i obično, tema je za neki drugi dan, prenosi Politico.

No, naznake su se pojavile već ovog tjedna. Početni odgovor čelnika EU-a na grenlandsku krizu, suspendiranje trgovinskog sporazuma EU-a i SAD-a, slanje vojnika na Grenland, prijetnje sveobuhvatnim trgovinskim protumjerama protiv SAD-a, dao je naslutiti što bi moglo uslijediti.

"Mora biti sve, odjednom"

Među sobom, a zatim i javno, čelnici su naglasili da brza i jedinstvena reakcija ovog mjeseca ne smije biti jednokratan slučaj. Umjesto toga, trebala bi definirati pristup Unije gotovo svemu.

"Ne može se raditi samo o energetskoj sigurnosti ili obrani, ne može se raditi samo o gospodarskoj snazi ili trgovinskoj ovisnosti, mora biti sve, odjednom", rekao je jedan od diplomata.

Ključna značajka europske nove potrage za neovisnošću je stupanj jedinstva koji je Uniji dugo izmicao.

Za zemlje na istočnom krilu Unije, njihov položaj na putu ekspanzionističke Rusije desetljećima je podupirao gotovo religioznu vjeru u NATO, u kojem je pouzdani SAD imao najveću vojnu moć i jamčio obranu svih ostalih članica, te u njegovu sposobnost odvraćanja Moskve. Osjećaj egzistencijalne ovisnosti o SAD-u držao je te zemlje čvrsto uz Washington, što je dovodilo do nesuglasica s državama zapadnije, poput Francuske, koje zagovaraju "stratešku autonomiju" Europe.

Francuska više nije iznimka

Sada Francuska više nije iznimka. Čak i zemlje izravno izložene ruskom ekspanzionizmu pokazuju spremnost da se priključe guranju prema neovisnosti.

Estonija je dobar primjer. Ta mala baltička država prošlog je tjedna poručila da bi razmotrila slanje vojnika na Grenland u sklopu "izvidničke misije" koju organizira NATO. Tallinn na kraju nije poslao nijednog vojnika, no sama činjenica da je takva mogućnost spomenuta bila je izvanredna.

"Kada Europa nije podijeljena, kada stojimo zajedno i kada smo jasni i snažni, uključujući i našu spremnost da se zauzmemo za sebe, tada će se vidjeti rezultati", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen. "Mislim da smo u posljednjim danima i tjednima nešto naučili."

Poljska, jedna od najvjernijih saveznica SAD-a, također je iskoračila iz svoje tradicionalne zone komfora. U raspravama o odgovoru na krizu, premijer Donald Tusk dao je do znanja da je otvoren za primjenu Instrumenta EU-a protiv prisile, moćnog alata trgovinske odmazde koji omogućuje ograničavanje ulaganja iz zemalja koje prijete, prema riječima diplomata.

"Uvijek smo poštovali i prihvaćali američko vodstvo", rekao je Tusk. "Ali ono što nam danas treba u politici jest povjerenje i poštovanje među našim partnerima ovdje, a ne dominacija i prisila. To ne funkcionira."

"Naučili smo lekciju"

Slična spoznaja zahvaća i sjeverne, slobodnotrgovinske zemlje Europe.

Dok su države poput Danske, Švedske i Nizozemske povijesno bile protiv bilo kakvog poteza koji bi mogao ugroziti njihove trgovinske odnose sa SAD-om, te su zemlje također signalizirale otvorenost prema odmazdi protiv Trumpa.

"Ovo je novo doba u kojem se više nećemo oslanjati na njih", rekao je četvrti diplomat EU-a. "Barem ne tri godine", dok je Trump još na vlasti. "Ovo S Grenlandom je bio test. Naučili smo lekciju."

Čak i Njemačka, čija je politička kultura desetljećima bila obilježena vjerom u transatlantski odnos, preispituje stare pretpostavke. Merz je dao naslutiti da bi Njemačka mogla podržati snažan trgovinski odgovor protiv SAD-a.

Iako su diplomati i dužnosnici EU-a te poteze pripisali tome da su pomogli promijeniti Trumpovo mišljenje o prijetnjama carinama, upozorili su da su sada pred njima dodatne teške odluke.

"Moramo preuzeti odgovornost za vlastiti program", dodao je četvrti diplomat. "Ukrajina, produktivnost, konkurentnost, sigurnost, strateška autonomija. Pouka nije u tome da se svemu kaže ne."